Početna Šume Općenito Šume u Hrvatskoj

golubinjak_stabla

  

Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.
Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama u RH ustanovljuje jedinstveno šumskogospodarsko područje, koje se dijele na gospodarske jedinice.
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja ( Osnova područja ), koje se donose na razdoblje od 10 godina. Trenutno se gospodari na temelju osnove donesene 2006. godine, koja vrijedi do 2015. godine.
U Šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka, gospdoarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.

 


  

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2, 688. 687 ha što je 47% kopnene površine države. Od toga je 2, 106. 917  ha u vlasništvu RH, dok je 581 770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume (2, 018.987ha).
Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama šume po namjeni mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.
GOSPODARSKE – uz očuvanje i i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda
ZAŠTITNE – u prvom redu služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine
ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM – zaštićeni dijelovi prirode(strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume)
- šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena (sjemenske sastojine)
- šume namijenjene znanstvenimm istraživanjima
- šume za potrebe obrane RH

STRUKTURNA POVRŠINA (ha)
ŠUMSKOGOSPODARSKA OSNOVA 2006.-2015.

 

  

ŠUME PREMA NAMJENI

VLASNIŠTVO

GOSPODARSKE

ZAŠTITNE

POSEBNA NAMJENA

UKUPNO

RH-HŠ

1.838.783

145.634

34.570

2.018.987

RH-DRUGE PRAVNE OSOBE

492

4.883

82.555

87.930

ŠUMOPOSJEDNIČKE

576.832

4.022

917

581.770

HRVATSKA UKUPNO

2.416.107

154.539

118.041

2.688.687


Sve šume s kojima se Hrvatske šume gospopdare podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Plan gospodarenja za neku gospodarsku jedinicu naziva se Osnova gospodarenja i donosi se za razdoblje od 10 godine. Tako se i sva mjerenja i sva planiranja u šumarstvu provode svakih deset godina tako da je i ažurnost prikazanih informacija nužno na toj istoj razini. Osnova gospodarenj je „mali šumarski Ustav“ za tu jedinicu.

Pojam zaliha kazuje koliki je ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi pa time, neizravno, govori i koliko je ta šuma kvalitetna. Drugi pojam, prirast, kazuje koliko se taj volumen poveća svake godine, što je opet pokazatelj raspoloživosti drveta za čovjekovo korištenje.

Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše što s s njima više gospodari.

Mnoge ljude brine kad prolazeći npr. Slavonijom, vide posječene veće djelove šume, misleći da su šumari napravili čistinu. U krivu su. Ono što izgleda kao čistina zapravo je mlada šuma, stara tek nekoliko godina. A kad i padne jedan hrast to treba gledati kao na rođenje njih nekoliko tisuća, koji ne mogu živjeti u sjeni svog roditelja i jedva čekaju svoju šansu. Stoga se nekim vrstama drveća naprosto mora gospodariti, šumari kažu na regularan način. Važno je uočiti da se sječa koja izgleda kao čista zapravo događa na razmjerno malim površinama, a na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha je unatoč sječi cijelo vrijeme ista ili godinama raste.
Drukčija je situacija u goranskim šumama. Tamo se gospodari preborno tako da se svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućiju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama. Kako preborne šume zapravo nemaju starost njihove su tablice podjeljene po debljinskim razredima.


POVRŠINA ŠUMA (ha)  U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU KOJIMA GOSPODARE HRVATSKE ŠUME U PROTEKLOM RAZDOBLJU

ŠUME PREMA NAMJENI

GODINA GOSPODARSKE ZAŠTITNE POSEBNE NAMJENE UKUPNO
1986. 1.945.998 53.308 458.342 2.457.848
1996. 1.878.790 88.839 23.909 1.991.537
2006. 1.838.783 145.634 34.570 2.018.987

 

DRVNA ZALIHA I PRIRAST PO VRSTAMA DRVEĆA I VLASNIŠTVU


Važećom Šumskogospodarskom osnovom područja utvrđeno je da je drvna zaliha u Republici Hrvatskoj 398 milijuna m3, od čega je 302 milijuna m3 u državnim šumama, kojima gospodare Hrvatske šume; nešto više od 78 milijuna m3 je u šumama privatnih šumoposjednika i 17 milijuna m3 u državnim šumama kojima se koriste drugi pravni subjekti.

 

 

GODIŠNJI PRIRAST I ETAT

Godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,5 milijuna m3, od čega je 8 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, 2,1 milijun m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.

ETAT- sječiva drvna masa označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Svake godine donose se godišnji planovi (godišnji etat), a isotvremeno se vodi briga o prirastu, koji je posljednjih godina u pravilu veći od etata. To znači da Hrvatske šume prije svega vode računa o održivom gospodarenju, kojim se neće narušiti prirodna ravnoteža.

Godišnji etat u šumama kojim gospodare Hrvatske šume iznosi u prosjeku 5,8 milijuna m3.

 

 

Galerije

Certifikati

fsc

potvrda-o-akreditaciji-mala

 

Čitajte online

Kampanja

Statistika

Posjete Sadržajima : 4967792
(C) 2008/2009 HRSUME WebTeam