Nalazite se ovdje: Početna Šume Općenito Povijest šumarstva

POVIJEST ŠUMARSTVA


U to vrijeme vojska Osmanlijskog Carstva već ozbiljno prijeti i austrougarskim krajevima, a ubrzo su ušli u veće dijelove istočne Hrvatske i Slavonije i tim su područjem vladali 170 godina.
Poslije nekoliko pobjeda nad osmanlijskom vojskom 1687., carska austrijska vojska predvođena princom Eugenom pl. Savojskim, protjerala je Turke sve do Sarajeva. Nakon potpisivanja Karlovačkog mira u Srijemskim Karlovcima 1699. g. Srijem i Slavonija vraćeni su Austriji, a Dalmacija Veneciji.
U graničnom području prema Bosni stvara se vojno područje pod jurisdikcijom Beča. Dotadašnja jedinstvena političko-upravna cjelina Hrvatske i Slavonije, dijeli se na civilnu ili Bansku Hrvatsku i na Vojnu krajinu. Tada sve šume na oslobođenom području postaju vlasništvo države, odnosno dolaze pod nadležnost Vojne krajine osnovane 1745. Ukupna površina šuma na tom području od Petrovaradina do Like bila je 1 milijun 289.153 jutra. U Karlovačkom generalatu, koji je obuhvaćao Vojnu krajinu od Krlovca i Slunja do mora, šumarstvo je bilo uređeno posebnim aktima. )

Bečka dvorska kancelarija je 1724. provela skromnu inventarizaciju i opis šuma na području Gorskog kotara i Primorja, a dvadesetak godina kasnije Karlovački generalat provodi inventarizaciju šuma na većem području, što se smatra prvom inventarizacijom u hrvatskom šumarstvu. Ukupno je obrađeno oko 160.000 katastarskih jutara šuma. U tom popisu nalaze se i prijedlozi s troškovnikom za gradnju izvoznih putova sa Velebita do ondašnjih luka Povila, Senja, Sv.Jurja, Lukova, Sitnice i Jablanca.

U Banskoj Hrvatskoj vladali su feudalni odnosi s kmetstvom, dok je u Vojnoj krajini svaki muški stanovnik bio vojni obveznik i samim tim uživao posebna prava korištenja oranica i šuma.
Zbog čestih neriješenih odnosa kmetova i plemstva donose se propisi i urbari koji ih reguliraju, međutim većina ih nije zaživjela u stvarnosti. Po njima su vlastelini dužni kmetovima davati, u ograničenim količinama, građu i drvo za ogrjev, te pravo na ispašu u šumama. Urbari su u svakodnevici ipak više rješavali pitanja vezana uz ono što kmet ne smije uživati i za što plaća štetu.
U Banskoj Hrvatskoj poseban položaj imale su šume na području Gorskog kotara. Nakon što su presudom Petru Zrinjskom i Krsti Frankopanu 1671. konfiscirani cijeli posjedi i šume od mora preko Gorskog kotara do Kupe kod Ozlja, osnovana je ustanova nazvana Bakarski dominij.

Na području Slavonije, za šume petrovaradinske, brodske i gradiške pukovnije, donesen je 1755. prvi Šumski red, kojim je određeno da se nadzor nad šumama povjerava šumarnicima, podređenima krajiškom zapovjedniku Slavonije. Ovaj Šumski red sadržavao je mnoge pozitivne propise o postupanju sa šumom i o njezinu iskorišćivanju, što je kasnije ugrađeno u Šumski red Marije Terezije iz 1769.g. 
U Varaždinu je 1767. formirano Kraljevsko vijeće za političko – ekonomske i vojne poslove Hrvatske, u sklopu kojeg se regulira gospodarenje i zaštita šuma.
Vijeće je 1771. donijelo odredbu kojom veliki župan mora svake godine podnijeti izvješće o stanju šuma u svojoj županiji.

 

Nalazite se ovdje: Početna Šume Općenito Povijest šumarstva