Nalazite se ovdje: Početna Šume Općenito Povijest šumarstva

POVIJEST ŠUMARSTVA

RAZDOBLJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Nakona Drugog svjetskog rata obnova šuma otpočela je na svim područjima, bile su popularne omladinske radne akcije na pošumljavanju, posebno na degradiranim dijelovima krša, ali više se vodilo računa o kvantitetu radova, a manje na kvaliteti.
Stručni rad počinje sa osnivanjem posebnih organizacija, istraživačkih i obrazovnih na svim područjima. Institut za pošumljavanje i melioraciju krša, Srednja šumarska škola za krš u Splitu, Uprave za pošumljavanje u Rijeci i Splitu, zatim Institut za eksperimentalno šumarstvo JAZU u Zagrebu, pa Institut za šumarska i lovna istraživanja, te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.
Od 1960. odvaja se od zajedničkog agronomskog fakulteta, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a 1974. osnovan je Šumarski institut u Jastrebarskom.
Zakonom o šumama iz 1963. učinjen je manji pomak u financiranju. U tom razdoblju hrvatsko šumarstvo doživljava nekoliko organizacijskih promjena prilagođenih modelu privređivanja u socijalističkom uređenju. Posebno su bile izražene „ ourizacije “ i funkcionalne organiziranosti koje su nastale 1984.

ŠUMARSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ NAKON 1990.

S političkim i društvenim promjenama u Republici Hrvatskoj 1990. nastupile su i za šumarstvo i upravljanje šumama značajne promjene. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, na temelju kojeg su sve društvene šume proglašene državnim, te je ozakonjeno osnivanje javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. 1. siječnja 1991. registrirano je Javno poduzeće „Hrvatske šume“ Zagreb.
U novu organizaciju šumarstva Hrvatske ušle su dotadašnja Samoupravna interesna zajednica šumarstva Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu, Radna organizacija šumarstva „Slavonska šuma“ iz Vinkovaca, Šumsko gospodarstvo „ Josip Kozarac “ Nova Gradiška, Šumsko gospodarstvo „ Mojica Birta “ Bjelovar, Šumsko gospodarstvo „ Varaždin “ Varaždin, Šumsko gospodarstvo „ Zagreb „ Zagreb, Šumsko gospodarstvo „ Sisak „  SisakŠumsko gospodarstvo „ Karlovac “ Karlovac, Goransko – primorsko gospodarstvo „ Delnice „ Delnice, Šumsko gospodarstvo  „ Istra “ Buzet, Šumsko gospodarstvo „ Dalmacija “ Split, te Šume i šumska zemljišta u Baranji i na području Republike Hrvatske, kojima gospodari LŠPG „ Jelen “ Beograd.
U novoj organizaciji šumarstva „Hrvatske šume“ Zagreb, osnovana je jedna Direkcija u Zagrebu, te 16 Uprava šuma, sa ukupno 168 Šumarija. Danas ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2 688 687 ha što je 47% kopnene površine države. Od toga je 2 106 917  ha u vlasništvu Republike Hrvatske (gospodare Hrvatske šume), dok je 581 770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Organizacijski model načinjen je po uzoru na razvijenije europske države u kojima prevladava revirni sustav.

Nalazite se ovdje: Početna Šume Općenito Povijest šumarstva