 Hrvatske šume su najveći lovoovlaštenik u državi. Temeljne odrednice gospodarskoga pristupa prirodnim šumskim ekosustavima usmjerene ka očuvanju stabilnosti, prirodnosti i biorazonolikosti uključuju isti takav odnos i kod gospodarskog pristupa divljači, te ukupnoj fauni kao nerazdvojivom elementu toga ekosustava.
Svjesni svoje znanstveno-stručne zadaće u promicanju i razvoju lovne misli u Hrvatskoj, djelatnici lovstva HŠ sustavno postignutim rezultatima svjedoče svoju misiju. Tako su već sada jasni i prepoznatljivi rezultati u poslijeratnoj obnovi matičnih fondova krupne divljači, posebno jelenske. Isto tako, prepoznatljiv je i sustavni rast trofejne strukture svih vrsta krupne divljači.
Na ukupnoj površini lovišta i uzgajališta divljači od 297 605 ha uzgaja se krupna divljač: jelen obični, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, divlja svinja i smeđi medvjed, a od sitne divljači uzgaja se zec, fazan, divlja patka, kamenjarka, trčka, šljuka, prepelica pućpura, i dr.
Praksa lovnog gospodarenja nalaže radikalne promjene u pogledu profesionalizacije lovnogospodarskog pristupa i za lovišta ostalih lovoovlaštenika. To, osim svih drugih promjena, zahtijeva i stalna ugroženost šumskih ekosustava zbog promjena vodnih odnosa u staništu, ali i sve evidentnijih klimatskih poremećaja.
Boravak u našim lovištima omogućit će vam opuštanje, odmor, osvježenje i mir. U tom prijateljstvu s prirodom moći ćete steći vrijedne lovačke trofeje i svakako lijep lovački doživljaj.
|
Lovstvo
