Članci

Šumarstvo uključeno u glavni dokument za korištenje EU fondova

European Commission.svg

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu, ključan strateški dokument za korištenje 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji bi trebali poslužiti kao temelj održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja u idućih 7 godina. Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi bi trebali u razdoblju 2014.-2020. pomoći Hrvatskoj snažnije pokrenuti gospodarsku aktivnost na izlasku iz ekonomske krize, potaknuti zapošljavanje i gospodarski rast kroz potporu poduzetništvu, inovacijama i kvalitetnijem obrazovanju. 

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu, ključan strateški dokument za korištenje 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji bi trebali poslužiti kao temelj održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja u idućih 7 godina. Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi bi trebali u razdoblju 2014.-2020. pomoći Hrvatskoj snažnije pokrenuti gospodarsku aktivnost na izlasku iz ekonomske krize, potaknuti zapošljavanje i gospodarski rast kroz potporu poduzetništvu, inovacijama i kvalitetnijem obrazovanju. Pomoći će i u razvoju zelenog i resursno - učinkovitog gospodarstva te doprinijeti borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Uvrštavanjem šumarstva u ovaj dokument, dobiven je golemi potencijal i strateška važnost sektora koju je, između ostalog, moguće iščitati u nekoliko vrlo bitnih područja.

 

Šumarstvo ima značajan utjecaj na razvoj ruralnih područja, iako njegov udio u nacionalnom BDP-u iznosi svega 1,11%, a održivo upravljanje šumama u RH ima višestoljetnu tradiciju očuvanja i poboljšanja zaštite bioraznolikosti i opće korisnih funkcija šuma.

Slično kao i u poljoprivredi, u sektoru šumarstva postoje strukturalni problemi, posebno u pogledu privatnih šuma gdje prosječna veličina šumoposjeda iznosi svega 0,43 ha. Kako bi se unaprijedilo postojeće stanje, potrebno je podići kvalitetu šuma, izgraditi i obnoviti šumske ceste, urediti tržište drvnih proizvoda i biomase, konsolidirati vlasništvo nad šumama, izraditi planove upravljanja šumama, povećati ulaganja u otpornost, ekološku i ekonomsku vrijednost šuma. Ulaganja u razvoj i unapređenje održivosti šuma usmjerena su na prilagođavanje šumskih ekosustava klimatskim promjenama. Obnova degradiranih oblika sastojina poboljšat će usluge vezane uz šumske ekosustave, pridonoseći time ublažavanju utjecaja klimatskih promjena.

S druge strane, šumski požari i kontaminacija šumskog tla minama predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosustavima i među najvećim su preprekama održivom upravljanju šumama i daljnjem razvoju sektora. Većina minski sumnjivog prostora unutar zaštićenih prirodnih područja odnosi se na šume i šumska zemljišta, onemogućavajući pritom održivo upravljanje šumama. Od ukupnih minski sumnjivih područja u RH (613,6 km2), na šume i šumska zemljišta otpada 81 %.
Jedna od prilika je i povećanje potencijala iskoristivosti šumske biomase jer će potpore biti usmjerene na tehnološku obnovu sektora šumske biomase i modernizaciju njezinog prikupljanja kako bi se iskoristio njezin značajni potencijal u RH, što je u skladu s ciljem koji je postavljen u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske.

Nakon usvajanja ovog važnog dokumenta, slijedi završna razrada i usvajanje svih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. od strane Europske komisije , što se očekuje krajem ove ili početkom 2015. godine, gdje će detaljno biti definirane sve mjere i područja ulaganja te glavni korisnici potpora iz EU fondova za idućih sedam godina.

European Commission.svg